1281.

Prva datirana vijest o Rijeci i djelovanju njene luke u Knjizi zaključaka Velikog mletačkog vijeća

1431.

Temeljem darovnice kneza Martina Frankopana povjesničar Giovani Cobler zaključuje da je najstarija riječka luka bila u ušću Rječine i to u predjelu današnjeg Školjića.

1717.

Karlo VI. objavio je patent o slobodnoj plovidbi i trgovini na Jadranskom moru, što je značilo kraj prevlasti Venecije na Jadranu i razvoj habsburških luka i pomorstva

1719.

Car Karlo VI. proglasio je 18. ožujka Rijeku i Trst slobodnim lukama

Iste godine 27. srpnja osnovana je nova trgovačka kompanija pod imenom Carska privilegirana kompanija ili Orijentalna kompanija. 1731. pada u stečaj, a 1742. se potpuno gasi

1722.

počinje gradnja prvog lazareta u Rijeci – Lazareta sv. Karla, na području između Mlake i Potoka

1725.

Pripreme za izgradnju Karolinske ceste prema nacrtima inž. A. M. Weissa, uz sudjelovanje inž. A. Vernede.

1728.

Dovršena i otvorena Karolinska cesta. Njome se prvi put provezao car Karlo i tom prigodom posjetio Rijeku.

1749.

Pokrenutoosnivanje„GlavnogtrgovačkogudruženjaTrstaiRijeke“

1750.

Rafinerija šećera u Rijeci proizvodila šećer na industrijski način od 1750. do  1828.

1750.

Marija Terezija potpisala 1. listopada dekret o privilegijama riječkoj rafineriji šećera, koja je bila u vlasništvu Dioničkog društva „Urban i Arnold i dr.“ iz Antwerpena.

1750.

Potres u Rijeci i okolici oštetio Grad u velikoj mjeri 1751. Drugi veliki potres u Rijeci

1753.

Zamjena prvog mosta pokretnim mostom da bi brodovi duže plovili Rječinom. 1754. Izgrađen industrijski kompleks Rafinerije šećera

1755.

Donesen je urbanistički plan razvoja Novog grada (Civitas nova) na obali pred gradskim zidinama.

1775.

Stupa na snagu odluka da se gradska vrata više ne zatvaraju , te su uklonjena, pa je komunikacija postala slobodna. Lokot s tih vrata čuva se u Pomorskom i povijesnom muzeju.

1779.

DovršenaizgradnjaJozefinskeceste,druge cestekojajepovezivalaKarlovacsaSenjom i Rijekom, budući da se Karolinska cesta pokazale preuskom i brdovitom

1779.

URijecijeosnovanaTrgovinska komora

1782.

Početak gradnje Upravne zgrade Rafinerije šećera (bivša Tvornica „Rikard Benčić“)

1784.

U Upravnoj zgradi Rafinerije šećera dovršene dekoracije salona 1786. Dovršena Upravna zgrada Rafinerije šećera

1803.

Počela izgradnja Lujzinske ceste, treće koja je spajala Rijeku s Karlovcem nakon Karoline i Jozefine.

1806.

Ugrađen put prema Mlinovima preko Školjića, koji je presjekao predio Luke na dva dijela; njime se prometovalo do 1823. godine

1812.

Za vrijeme francuskog režima prestala je djelatnost Lazareta sv. Karla u Rijeci. Brodovi su radi karantene od 1812. do 1833. upućivani u Kraljevicu.

1820.

Sušak ima 27 kuća i 229 stanovnika

1821.

Kapetansko vijeće odlučilo da se za 10 000 fiorina otkupi zgrada bivše Tvornice voska i vrt do nje za Bolnicu sv. Duha.

1821.

Ljudevit Andrija Adamić pokrenuo je proizvodnju u Tvornici papira na Rječini, koju su kasnije preuzeli Walter Crofton Smith i Charles Meynier.

1833.

Između Piramide i Martinšćice izgrađena cesta Dorothea nazvana po Mariji Dorothei, supruzi nadvojvode Josipa.

1833.

otvoren Lazaret sv. Franje u Martinšćici

1839.

Riječki trgovac Antonio Matessich dobio je dozvolu sagraditi jedan mlin u Žaklju.

1843.

Grad Rijeka povjerava inženjeru Carlu Wallonu trasiranje željezničke pruge izmeću Rijeke, Karlovca i Siska. Za izgradnju pruge predviđa se organizirati akcionarsko društvo.

1844.

Započela je redovna vožnja poštanske diližanse između Rijeke i Zagreba. Putnici su mogli putovati dva puta tjedno, a putovanje je trajalo 27 sati.

1846.

Gradsko Vijeće je donijelo odluku da umjesto radova na regulaciji toka Rječine sagradi novu luku ispred gradskog tornja. Sagradio bi se novi gat koji bi bio zaštićen lukobranom s valobranom.

1846.

Gradsko Vijeće odlučuje povećati izdatke za izgradnju luke, produžiti postojeći gat i sagraditi novi molo sa santorinskim cementom.

1846.

UVeronijerođenAnnibale Ploech,velikidioničar riječkeTvornice torpeda.

1850.

Riječko akcionarsko društvo uvodi osvjetljenje grada plinom.

1851.

započinje radom “Tvornica kemijskih proizvoda” (Stabilimento prodotti Chimici in Fiume). Locirana je u zapadnom dijelu grada, na Cernikovici. Osnivači su Walter Crofton Smith, Archile Francic, Smith e Meynier, F.Jackvile Thomson, Federico Thierry, Francesco Thierry, Giorgio Edoardo Schmith, Pietro Scarpa, Enrico Meynier, Walter Glennie Schmith.

1852.

osnovana “Privilegirana tvornica platna za jedra” (Privilegiata fabbrica tele da vela), vlasnici koje su Tomaso Gelcich, Michele Ghiashich i Francesco Gelcich.

1855.

Podignut željezni most preko Rječine

1855.

Nadvojvoda Maksimilijan 26. ožujka postavio kamen temeljac za Vojno-pomorsku akademiju u Rijeci, gradnja započela 22. svibnja, a završila 3. listopada 1857.

1856.

Na Brajdi počela gradnja Komunalne vojarne na lokalitetu Raspelo, dovršena  1858.

1856.

Gat uz lijevu obalu Rječine produžen uz more, zaokrenut prema zapadu.

1866.

Ugrađena prva lučka obalna dizalica s parnim pogonom 1868. Rijeka postala corpus separatum Krune sv. Stjepana

1868.

Počelo zatrpavanje obale od Žabice prema zapadu. Uklonjena utvrdica (fortezza) na Žabici

1868.

Potpisana Hrvatsko-ugarska nagodba, Rijeka je kao corpus separatum pripala pod izravnu upravu Mađarske ( Riječka krpica)

1869.

Prijateljska nagodba između četvorice dioničara riječke Tvornice torpeda – R. Whiteheada, G. Luppisa, G. Ciotte i A. Ploecha.

1871.

Početak izgradnje Sušačke luke

1872.

Gradnja prve riječke plinare prema projektu arhitekta Ignazija Rossija.

Izgradnja željezničke pruge Sv. Petar- Rijeka, otvorena 24. lipnja i Državne željeznice Karlovac Rijeka, otvorene 23 listopada.

1873.

Robert Whitehead utemeljio Tehničko poduzeće (Stabilimento Tecnico Fiumano)

1881.

Otvorena Ljuštionica riže (Pilatura di Riso). Za njen je razvoj zaslužan Luigi Ossoinack. Zapošljavala je 500 radnika, a proizvodila 2500 kvintala riže dnevno. Sirovina je dolazila iz Indije, Japana i Kine.

1882.

Po projektu arh. Mate Glavana izgrađena je zgrada Ljuštionice riže, zvana pučki Rižerija.

1882.

Počela raditi Rafinerija nafte u Rijeci 1882. Rijeka dobila modernu kanalizaciju

1883.

Građena Rafinerija nafte po projektu arhitekta Mate Glavana počinje s radom. Za njene potrebe je izgrađena i zasebna, zatvorena Petrolejska luka

1885.

U Riječkom Komunalnom kazalištu uvedena električna rasvjeta

1889.

Počela gradnja riječkog željezničkog kolodvora po projektu Ferenza Pfaffa

1890.

Počinje gradnja sušačke luke (Luka Baross)

1891.

s novosagrađenog riječkog kolodvora krenuo prvi vlak u pravcu           Pivke.

1894.

Završena gradnja Luke Baross

1910.

Postavljena u luku prva dizalica s električnim pogonom, s portalnim postoljem kojim se mogla micati po tračnicama duž obale. Dizalica je proizvedena u Mađarskoj. Do Drugog svjetskog rata u riječkoj luci bilo je 39 električnih dizalica.

1924.

Potpisan Rimski pakt 27. siječnja. Rijeka je pripala Kraljevini Italiji, a luka Baroš i Delta tadašnjoj jugoslavenskoj državi.

1926.

NaRječini31.prosinca puštenjeuprometnovipograničnimost

1938.

Dr. Enea Perugini projektirao Upravnu zgradu Rafinerije nafte ROMSA-e u Rijeci

1940.

Dana 17. ožujka otvorena je upravna zgrada riječke Rafinerije nafte, tadašnje ROMSA-e i radničkog naselja Rafinerije.

1947.

Rijeka vraćena Jugoslaviji mirovnim sporazumom u Parizu 10. veljače. Prvi put u Rijeci kupljena i primijenjena četiri viličara nosivosti mase 4 500 kg.

1974.

Na Koblerovom trgu postavljena spomen- fontana u povodu 150- godišnjice Tvornice papira (projektant Igor Emili)

1989.

sa željezničke postaje Brajdica krenuo prvi kontejnerski vlak Rijeka- Budimpešta. Prekrcano je 6 417 645 tona tereta.

1991.

Stvaranjem samostalne neovisne Republike Hrvatske , riječka luka postaje vodeća hrvatska luka

1996.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici 23. svibnja donijela je odluku o osnivanju Lučke uprave Rijeka.

1997.

temeljem Odluke o davanju suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, osnovana je Slobodna zona luke Rijeka, čiji je osnivač i upravljač Lučka uprava Rijeka. Zona obuhvaća kopneni i morski dio lučkog područja luke Rijeka, a sastoji se od tri teritorijalna dijela: Lučki bazen Rijeka s kontejnerskim terminalom, Skladišni kompleks Škrljevo i Lučki bazen Raša